Tenis je sport gdje se koriste reketi, i koji igraju dva igrača (singl) ili dva tima od po dva igrača (dubl). Igrači koriste reket za tenis da bi prebacili lopticu u protivnički dio terena preko mreže koja se nalazi na sredini terena. Počeo je da se igra u 19. vijku. Vrlo brzo je počeo da se širi po zemljama u kojima se govori engleski jezik, i to najviše među višim staležom. Tenis je danas Olimpijski sport i igraju ga svi ljudi, nezavisno od društvenog statusa. Pravila igranja su ista još od 90-ih godina 19. vijka. Izuzetak je uvođenje taj-brejka (eng. tie-break = „prelom“ izjednačenja) 70-ih godina 20. vijeka. Tenis je veoma popularan sport koji prate milioni ljudi, a posebno četiri Grend slem turnira (Grand Slam Tournaments).

Osnovni cilj igre je reketom uputiti lopticu preko mreže na stranu protivnika na takav način da je protivnik ne uspije vratiti prije nego li loptica drugi puta padne na zemlju. Pri tome loptica mora nakon što pređe mrežu prvim udarcem u tlo pogoditi protivnikov dio terena. Igra počinje servisom, kojeg prvi izvodi igrač određen ždrijebom ili bacanjem novčića. Servis se izvodi iza zadnje linije vlastitog polja, a lopticom se mora pogoditi dijagonalno servis polje. Servira se naizmjenično u lijevo odnosno desno servisno polje protivnika, prema rasporedu igre. Poen se osvaja ukoliko protivnik ne uspije vratiti lopticu koja je pala u njegov dio terena, ili ukoliko protivnik lopticu uputi na način da prvim dodirom sa zemljom ne uspije pogododiti unutar označenog terena (tzv. aut).

Historija

Tenis ima dugu historiju, ali njegovo postojanje kao moderan sport ide u dva odvojena puta. 1856. godine, advokat Alex Ryden i njegov prijatelj Batista Pereira, Španski trgovac, koji su živjeli u Birminghamu u Engleskoj, igrali su igru koju su nazvali "pelota", po jednoj Španskoj igri s loptom. 1872. obojica su otišli u lječilište (banju) Leamington, i sa dovjicom doktora iz Warneford bolnice, su igrali "pelota" na travnjaku iza tadašnjeg Manor House hotela. Kasnije su Preira, Dr. Frederick Haynes i Dr. A. Wellesley Tomkins osnovali prvi tenis klub na svijetu na travnjaku. 1874. formirali su Leamington Tenis Klub, postavljajući osnovna pravila igre. Deset godina kasnije, 23. jula, održano je prvo tenisko natjecanje.

Decembra 1873., Major Walter Clopton Wingfield izmislio je sličnu igru da bi zabavio svoje goste na svom posjedu u Nantclwydu u Velsu. Njegova igra se bazirala na stariji oblik tenisa ("kraljevski tennis"), koji je bio izmišljen u Francuskoj u 12. vijeku, kojeg su igrali Francuski aristokrati u vrijeme Francuske revolucije.

Prema većini teniskih historičara, terminologija modernog tenisa je nastala iz ovog perioda, i većina stvari u tenisu je nastala iz Francuskog riječnika kraljevskog tenisa:

• Tenis od Francuske riječitenez, imperativ glagola tenir, u prevodu: držati.
• Reket od riječi raquette, koja potječe iz Arapske riječi rakhat, u prevodu: dlan ruke.
• Djus od à deux le jeu, što na francuskom znači"na obojici je igra"
• Poeni "15", "30" i "40" dolazi od francuskih riječi quinze, trente quarante i

1881. želja za natjecanjem u tenisu je dovela do stvranja velikog broja teniskih klubova. Prvo prvenstvo u Wimbledonu, u Londonu je odigrano 1877. godine. United States National Lawn Tennis Association (sada Teniska Asociacija SAD-a)je 1881. godine formirana radi standarizovanaj pravila i organizacije natjecanja. Opsežna I.L.T.F. pravila proglašena 1924., ostala su ne promijenjena osam godina, kada je uvedena novina, dodavanjem sistema tie-breaka koji je osmislio James Van Alen. "U.S. National Men's Singles Championship", danas poznato kao U.S. Open, je prvi put održano 1881 u Newportu, u Rhode Islandu. "U.S. National Women's Singles Championships" je održano prvi put 1887. godine. Davis Cup, međunarodno takmičenje datira iz 1900. godine.

Tenis je mnogo godina dominirau u zemljama sa engleskim govornim jezikom, u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji. Također je bio popularan i u Francuskoj. French Open datira iz 1891. godine. Tako su Wimbledon, U.S. Open, French Open i Australian Open (datira iz 1905.) postali i ostali najprestižniji teniski turniri. Zajdeno ova četiri turnira se nazivaju Grand Slam. Osvajanje Grand Slama, osvajajući ove četiri nagrade u jednoj godini, je najveća ambicija svih igrača.

Igra

Teren

Tenis se igra na ravnoj pravougaonoj površini, najčešće na travi, zemlji ili betonu. Teren je 23,77 m dugačak, 8,23 m širok kada se igra singl, a 10,97 m širok kada se igra dubl. Dodatni prostor je potreban kako bi igrači mogli da stignu „duge lopte“. Mreža je razapeta cijelom širinom terena, postavljena je paralelno sa osnovnom linijom i dijeli teren na dva jednaka dijela. Mreža je 107 cm visoka kod stubica koji je drže, a 91,4 cm visoka na centru terena.

Tipovi terena

Postoje tri glavne vrste terena. Od materijala koji se koristi za površinu terena zavisi i brzina i odskok loptice, što zauzvrat utiče na kvalitet igre svakog igrača. Tri najčešće vrste terena su:

• zemljani teren,
• travnati treten i
• čvrsti teren.

Neki igrači igraju mnogo bolje na jednoj površini, a lošije na drugoj i po tome postaju poznati kao „stručnjaci za određeni teren“.

Čvrsti tereni obuhvataju različite površine i mogu biti betonske, asfaltne, drvene (kakve se nalaze u sportskim halama) ili prekrivene vještačkom travom.

Tereni prekriveni pijeskom (tzv. zemljani tereni) se smatraju „sporim“ terenima, jer na njima loptica prvo izgubi brzinu prilikom udara u teren, a zatim odskoči relativno visoko. Igračima je zbog toga teže da vrate „nepovratne“ udarce koji se zovu vineri (winner). Na ovim terenima je lako provjeriti gdje je loptica udarila (da li je udarila liniju ili pored linije) jer ostavlja lako vidljiv trag od udarca.

Čvrsti i travnati tereni spadaju u „brze“ terene. Na ovim terenima loptica prilikom udara u teren gubi malo brzine i ne odskače visoko, tako da je razmjena udaraca između igrača kratka. Igrači koji jako udaraju i serviraju imaju prednost na ovim terenima. Travnati tereni unose još jednu varijablu u igru. Odskok loptice zavisi od kvaliteta trava i od toga kada je trava posljednji put podkraćena.

Na Grend Slem turnirima se igra na različitim terenima: Otvoreno prvenstvo Amerike (U.S. Open) i Otvoreno prvenstvo Australije (Australian Open) se igraju na čvrstim terenima, Otvoreno prvenstvo Francuske (French Open) se igra na zemljanim terenima, a na Vimbldonu (Wimbledon) se igra na travi.

Teniska oprema

Moderni reket je napravljen od kompozitnih materijala (karbon, kevlar, različite legure željeza i aluminija) dok je ranije uglavnom bio od drveta. Reket se sastoji od ručke i glave reketa. Na glavi reketa su razapete žice, koje su danas također uglavnom od umjetnih materijala. Žice se napinju na različitu napetost (tvrdoću), ovisno o snazi i tehnici tenisača.

Principi igre

Igrači (ili timovi igrača u dubl konkurenciji) započinju meč zauzevši mjesta jedan na jednoj, a drugi na drugoj strani mreže. Zatim se, u singl knkurenciji, određuje ko će od dvojice igrača biti serviser (preciznije ko će od dvojice igrača servirati prvi), a ko će biti primaoc servisa. U dubl konkurenciji (konkurenciji parova) takmiče se par protiv para. Jedan par predstavlja jedan tim. Prvo se određuje koji će od dva tima koji se međusobno takmiče, servirati. Zatim se odlučuje ko će od dvojice igrača jednog tima igrati na mjestu servisera, a ko od dvojice drugog tima na mjestu primaoca servisa.

Pri serviranju loptice, igrač stoji izvan osnovne linije, tačnije oko tačke presjeka osnovne linije središnjom. Primaoc može da zauzme svoju poziciju za prijem servisa gde god on to želi na svojoj polovini terena. Uobičajeno mjesto prijema servisa je oko servisnog boksa. Jedna polovina terena je podjeljena na još dvije, prednju i zadnju polovinu. Prednja polovina je linijom razdjeljena na još dva dijela. Ta dva dijela predstavljaju servisni boks (mjesto koje loptica mora da pogodi nakon servisa). Koju od dvije polovine servisnog boksa loptica mora da pogodi, zavisi od strane sa koje igrač servira. Serviser servira lopticu po principu dijagonale, što znači da ako zauzme poziciju desno od centralne linije, mora da servira u lijevi boks na suprotnoj strani mreže i obrnuto. Nakon jednog poena, serviser mora da servira sa suprotne strane u odnosu na koju je servirao prethodni put. Ova vrsta rotacije traje tokom čitavog meča. Kada primaoc zauzme odgovarajuću poziciju i da znak da je spreman, serviser će servirati.

Prilikom serviranja, igrač ima pravo da servira dvaputa, sa time što je drugi servis dozveljen samo ukoliko je prvi pokušaj neuspješan iz nekih razloga. Ako servis i poslje drugog pokušaja nije dobar, serviser gubi poen (pravilo duple servis greške, koje se popularno naziva "double fault"). Servis je dobar, ukoliko je (iz prvog ili drugog pokušaja) loptica ubačena na pravu stranu servisnog boksa a da loptica nije dodirnula mrežu. Ukoliko je loptica dodirnula mrežu, ovaj servis je net servis, i u koliko je loptica nakon dodira mreže ušla u servis box, tada se prvi servis ponavlja, ako je loptica izašla, to se pika kao prva servis greška, te se nastavlja sa drugim servisom.

Nakon pravilno odservirane loptice, kreće prava igra. Nakon što se loptica jedanput odbije od polje, primaoc je reketom udara i prebacuje preko mreže u suprotni dio terena. Na ovaj udarac uzvraća i igrač sa suprotne strane mreže (serviser), koji ponavlja isto. Prebacivanje loptice sa jedne na drugu stranu mreže traje sve dok jedan od igrača ne načini grešku, pošalje lopticu u aut ili ne uspije da prebaci mrežu. Kada jedan od igrača napravi ovakvu neiznuđenu grešku, drugi igrač osvaja poen. Igrač osvaja poen i ukoliko loptica dvaput odskoči na suprotnoj strani mreže.

Bodovanje

Teniski meč je podjeljen na setove. Jedan set se sastoji od nekoliko gemova, a jedan gem od nekoliko poena.

Pobjednik meča je onaj igrač koji osvoji više od pola setova. Kada se ovaj zahtijev ispuni, meč je gotov. Neki mečevi se sastoje iz pet setova, i tada je pobjednik onaj igrač ili igračica koji osvoji tri seta. No, većina mečeva se odigravaju u tri seta, i tada je pobednik onaj ko prvi osvoji dva seta.

Jedan set se sastoji od određenog broja gemova i završava se kada broj osvojenih gemova ispuni određeni kriterijum. Nakon jednog osvojenog gema, mijenja se serviser. Uobičajeno, igrač dobija set ukoliko je osvojio najmanje šest gemova i to sa najmanje dva gema razlike u odnosu na protivnika. Ukoliko se desi da oba igrača osvoje po pet gemova, set se produžava do sedmog gema (rezulatat opet mora biti dva gema razlike - 7:5). Meduđim najčešće, ukoliko je rezultat nerješen, odnosno kada oba igrača imaju po šest osvojenih gemova, odigrava se odlučujući taj-brejk (tie break). Taj-brejk omogućava nekom od igrača da osvoji još jedan, posljednji gem (sedmi), kako bi se set završio pri konačnom rezultatu od 7-6. Na većim takmičenjima, u zadnjem, odlučujućem, setu nema a, pa se set nastavlja sve dok jedan od učesnika ne osvoji dva gema zaredom.

Jedan gem se sastoji od serije poena odigranih za vrijeme serviranja jednog igrača. Gem osvaja prvi igrač koji uzima četiri poena i ima vodstvo od najmanje dva poena u odnosu na svog protivnika. Prebrojavanje osvojenih pooena je karakteristično za tenis. Poeni od jedan do tri imaju specificne oznake: 0-0, I-15, II-30, III-40. U slučaju kada su oba igrača osvojila po najmanje tri poena, dakle pri rezultatu od 40-40, nastupa djus ("deuce"). Dakle, kada obje strane imaju po tri osvojena poena, i kada jedan igrač ima prednost od jednog poena, taj igrač koji vodi ima prednost ("advantage"), i na semaforu piše AD pored rezultata tog igrača. U ovakvom slučaju, gem osvaja onaj igrač koji nakon osvojene porednosti veže još jedan poen. Ukoliko sljedeći poen osvoji protivnik koji nije imao prednost, rezultat se vraća na djus.

Po novim pravilima, u dubl igri, kada dođe do djusa, onaj tim koji osvoji prvi poen iza izjednačenja, osvaja gem

Meč lopta se u teniskom meču javlja samo kada igraču koji ima prednost fali još jedan poen, kako bi osvojio meč. Ukoliko je ovaj meč finalni meč nekog turnira, meč lopta se naziva još i "championship ball" (lopta turnira). Ukoliko igrač koji ima servis npr. ima vodstvo od 40-0, imaće tri gem lopte, ili u zavisnosti od rezultata, tri meč ili set lopte.

Brejk ili "break point", se javlja ukoliko primaoc servisa ima priliku da osvoji gem, a ne serviser. Brejk prilike su veoma bitne u profesionalnom tenisu, jer igrači iz Top 10, rijetko gube svoj servis. Može se dogoditi da primaoc ima više od jedne šanse za brejk. Npr, ukoliko je rezultat 15-40, primaoc ima dvije brejk lopte, i ukoliko osvoji jednu od te dvije prilike on pravi brejk, i uzima gem na proitivnikov servis.

- Igrači na mečevima mijenjaju strane svaki treći gem, odnosno kad je zbroj gemova u setu neparan.
- Kada se govori rezultat gema, uvijek se govori prvo rezultat onog igrača koji servira (npr. 15-40; 15 ima serviser).
- U nekim amaterskim mečevima nekada možete čuti izraz 'djus' za rezultat od 30-30.

Tie-break

Kada oba igrača u setu osvoje po šest gemova, tada se igra tie-break. Tie-break se igra obično dok jedan od igrača ne osvoji sedam poena, ali ako i u tie-breaku oba igrača osvoje po šest poena, tie break se nastavlja sve dok jedan od igrača ne osvoji dva poena zaredom. U tie-breaku se servira po slijedećem primcipu: nakon rezultata 6-6, onaj igrač koji je bio na redu da servira, servira prvi poen. Zatim njegov protivnik ima dvije serve, i servis se rotira između igrača svaka slijedeća dva poena. Igrači mijenaju strana svakih šest poena, bez obzira da li se to dešava između dva servisa jednog od igrača.Tie-break se može igrati na kraju svakog seta, ako je rezulata 6-6, osim posljednjeg, odlučujućeg (trećeg kod žena, petog kod muškaraca). Tada se igra nastavlja u gemovima, sve dok jedan od igrača ne osvoji dva gema zaredom.

Dvije godine prije "Open Era", 1955-te i 1956-te, Pro Šampionat SAD u Klevlandu, Ohajo, je igran po Van Alenovim sistemom bodovanja (VASS-VASS "Van Alen Streamlined Scoring System"), koje je izmislio sam Džejms Van Alen, koji je kasnije izmislio i taj-brejk. Sistem bodovanja je bio isti kao u stonom tenisu, sa setovima igranim do 21. poena i menjanjem servera na svakih 5 poena, bez mogućnosti serviranja dvaput. Ova pravila su djelimično bila uspostavljena kako bi ograničila efektivnost moćnog servisa tadašnjeg broja 1, Panca Gonzalesa. Ali i pored novih pravila, Gonazales je pobjedio Panca Seguru, u oba finala. Iako se 1955. meč igrao do 5. seta, Gonzalesu je trebalo samo 47 minuta da pobjedi! Navijači i ljubitelji tenisa su ipak više voljeli stara pravila, te je 1957. turnir igran po tradicionalnim pravilima.

Udarci

Stručan teniski igrač koristi osam osnovnih udaraca: servis, forhend, bekend, volje, polu-volej, smeč, drop šot, i lob.

Serva

Serva (ili "servis") u tenisu je udarac kojim se odpočinje igra za poen. Servira se tako što se loptica baca u zrak i udara se u dijagonalni dio okvira terena za servu(bez dodorivanja mreže).

Forhend

Za igrača-dešnjaka, forhend je udarac koji počinje na desnoj strani njegovog tijela, udara lopticu, i završava na ljevoj strani tijela. Postoje mnogi zahvati pri udaranju forhenda, i njihova popularnost se kolebala tokom prošlih godina. Najvažniji su kontinentalni, istočni,"polu-zapadni" i zapadni. Zapadni zahvat je danas najpopularniji među poznatim profesionalnim igračima. Bez obzira na zahvat, forhend se većinom igra jednom rukom, ali može se igrati i sa dvije ruke.

Bekend

Za dešnjake, bekend udarac počinje na ljevoj strani tijela, nastavlja se do udara loptice, i završava na desnoj strani. Može se realizovat sa jednom ili dvije ruke, i generalno ga je teže usavršiti nego forhend. Većina današnjih igrača koristi jednoručni bekend uz kontinentalni ili zapadni zahvat.

Drugi udarci

Volje se igra uglavnom kad je igrač blizu mreže i loptica se udara u zraku, dok još nije odskočila od teren.
Polu-volje se udara odmah nakon odskoka lopte, dok je ona jos u usponu, i igra se kao i volej blizu mreže.
Lob se koristi kao napadačko, ili odbanbeno oružije, udarajući lopticu visoko i duboko prema osnovnoj liniji, da bi igrač koji je napravio lob mogao da se nađe u boljoj odbanbenoj poziciji, ili da osvoji poen. Ako lob loptica nije upučena dovoljno duboko u teren, protivničk igrač to može iskoristiti, i udariti lopticu smečom i na taj način osvojiti poen.
Drop šot je udarac kojim jedan od igrača protivniku skraćuje lopticu, udara lopticu dovoljnom jačinom da ona samo pređe mrežu.

Sudije, delegati i pomoćno osoblje

Na profesionalnim teniskim mečevima, sa jedne strane mreže je postavljeno postolje koje drži nekakvu stolicu. Ta stolica je uzvišena u odnosu na teren i na njoj sjedi glavni sudija (umpire). On je glavni tokom cijelog meča i jedino odluke koje on donese se ispravne. Prilikom nesuglasica, on je taj koji odlučuje ko je u pravu. Glavnog sudiju potpomažu linijske sudije, koje utvrđuju da li je loptica ušla u teren ili ne; zatim sudija koji procjenjuje da li je loptica dotakla mrežicu prilikom serviranja ili ne itd. Na nekim većim turnirima, igračima je dozvoljeno da traže 'challenge', i time provjere sudijsku odluku, međutim traženje challenge je brojčano ograničeno.

Sakupljači loptica su obično dječaci ili devojčice. Njihova cjelokupna uloga je da samo sakupljaju loptice na terenu, dodaju ih igračima, donose im njihove flašice i peškire. Od prije nekoliko godina, uvedeno je novo pravilo, a to je da na završnom turniru sezone, sakupljači loptica ne budu djeca, već poznati manekeni i manekenke. U muškoj kategoriji, sakupljači loptica bi bile manekenke, a u ženskoj manekeni. Međutim, ovo pravilo jož nije sasvim zaživelo. Mislim da znate razlog :)

Razno

U tenisu se sve odigrava brzo i povezano, tako da je dobra fizička spremnost i izdržljivost veoma bitan faktor. U većini slučajeva, mora se servirati ne duže od 20 sekundi nakon završetka prethodnog poena. Kada se mijenjaju strane terena, ovo ograničenje iznosi 90 sekundi, a 120 sekundi iznosi nakon završetka jednog seta. Prekid meča je jedino moguć ukoliko dođe do promene klimatskih uslova (npr. počne pljusak), zatim ošteženja opreme tenisera i dr.

Teniske loptice se jako brzo oštete, te se zbog toga mjenjaju na svakih devet gemova. Prva ovakva promjena se vrši nakon sedam gemova, jer se te iste loptice koriste i prilikom zagrijvanja tenisera. Ukoliko dođe do naglih vremenskih promene i to dovede do prekida meča na duže, novo zagrevanje tenisera se odigrava sa novim setom loptica, ali se meč nastavlja sa onim lopticama kojim je igran meč do momenta prekida.

Postoji još jedna kategorija u tenisu, doduše neformalna. To je kanadski dubl odnosno američki dubl, kako se naziva širom Australije i Kanade. Njega sačinjavaju tri igrača, tako da jedan dubl par igra protiv jednog igrača. Za ovog samog igrača važe normalna pravila koja i inače važe u ovoj kategoriji tenisa, a za dubl par važe pravila dubl kategorije. Kriterijum bodovanja je normalan. Ovakva kategorija nije zvanično priznata, ali se primjenjuje kada prilikom dubl takmičenja dođe do povrede kod nekih parova.

Pored ovih, postoje i australijski dubl. Prema ovom dublu, jedan par stoji na istoj strani terena, tako da je jedan igrač na mreži a drugi na prijemu. Nakon početka poena, primaoc se pomjera na slobodno mjesto na mreži, a drugi prelazi na sljedeće slobodno mjesto i tako u krug. Ovakva igra je dobra za vežbanje igre na mreži.

Teniska natjecanja

Tenis se igra na amaterskom i profesionalnom nivou, uglavnom na turniskom principu, po sustavu ždrijeba i eliminacija. Tenis se profesionalno igra na turnirima čiji sudionici dobivaju novčane nagrade. Profersionalne turnire organiziraju i za njih propisuju pravila dvije organizacije: 'ATP' koja brine o muškom tenisu te 'WTA' koja brine o ženskom tenisu. Ti su turniri u većini slučajeva odvojeni, osim u slučaju Gran Slam turnira. Svaki nastup tenisača i tenisačica na profesionalnim turnirima se boduje, te se onda dobija rang-lista koja pokazuje trenutni plasman pojedinca u svjetskom tenisu. Biti na prvom mjestu na toj ljestvici stvar je prestiža te rezultat koji mogu ostvariti samo najbolji tenisači na svijetu u tom trenutku.

Grand Slam ili četiri najveća turnira

Četiri najpoznatija turnira, s najvećim novčanim nagradama i najvećim brojem bodova, za koje se obično koristi eng. izraz Grand Slam, jesu:

• Australian Open (otvoreno prvenstvo Australije)
• Roland Garros (Franch Open, tj. otvoreno prvenstvo Francuske)
• Wimbledon
• US Open (otvoreno prvenstvo SAD-a)

(Preuzeto sa: http://bs.wikipedia.org/)